Open top menu

Share .

2.3.15
KAD JE MAJKA ČULA ŠTA JOJ RADE SA KĆERKOM… Istraga tek otkriva sve detalje stravičnog slučaja u Tesliću…



Dvadesetogodišnjoj Dijani Malić sa područja Teslića i godinu starijem Mehmedu Omahiću sa područja Tešnja, koji se sumnjiče za trgovinu ljudima radi vršenja prostitucije, Okružni sud Doboj produžio je pritvor za mjesec.


- Vijeće Okružnog suda u Doboju uvažilo je prijedlog Tužilaštva, te mjeru pritvora produžilo jer postoji osnovana bojazan da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogli uticati na svjedoke i na taj način ometati krivični postupak, te jer bi njihovo puštanje na slobodu moglo rezultirati stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda, odnosno dovesti do uznemirenja javnosti, ali i jer se radi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina, a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja i posljedicu, potvrdili su iz Okružnog tužilaštva Doboj, navodeći tek inicijale osumnjičenih. Također su istakli da istraga još nije okončana, ali neslužbeno se moglo čuti da bi mogla biti završena do isteka mjere pritvora.

Podsjećamo, Malićeva i Omahić, te D. Đ. uhapšeni su krajem januara zbog sumnje da su tokom tog mjeseca uz različite prijetnje, među kojim su bile i one da će je odvojiti od njenog dvadesetomjesečnog djeteta, 21-godišnju Teslićanku A. Č. prisiljavali na pružanje seksualnih usluga. D. Đ. je pušten nakon saslušanja u policiji, a Malićeva i Omahić su pritvoreni.

Ispostavilo se da je sve je počelo kada je majka A. Č. početkom januara otišla na put, a to su doznali njeni poznanici Malićeva i Omahić te su došli u njenu kuću. Tu su je fizički napali, prijetili da će joj preko socijalnih radnika oduzeti dijete, te je odvezi u Jevadžije kod Tešnja, gdje su je držali u kući i kokošinjcu vlasništvo Omahića. Tukli su je, maltretirali na različite načine, zlostavljali i strujom kako bi je primorali na prostituciju.

Dijelili novac

Klijente su, kako se doznaje iz izvora bliskih istrazi, nalazili na području Tešnja i Teslića, te su A. Č. vozili kombijem u kojem je pružala seksualne usluge. Tako zarađeni novac A. Č. je davala Malićevoj i Omahiću, a oni su ga dijelili među sobom.

Kada je majka A. Č. doznala šta se dešava, obavijestila je policiju te su Malićeva i Omahić uhapšeni.

Zbog povreda koje su joj nanijeli, A. Č. je zbrinuta u dobojskoj bolnici, a poslije je novinarima ispričala da je zbog svega kroz šta je prolazila pomišljala i na samoubistvo.

(Oslobođenje)
Opširnije
Petodnevni haos u Sarajevu: Ubistva, ranjavanja i strah



Ubistva, ranjavanja, iznude, razbojništva.

Sarajevo krajem februara i početkom marta ove godine nije grad sigurnog života.

Neki će reći da nije već godinama, ali sve ono što se proteklih sedam dana izdešavalo u bosanskohercegovačkoj prijestolnici s pravom daje bezbroj razloga za uznemirenost građanima grada u kojem su obračuni poput onog današnjeg već odavno na spisku svakodnevnih događaja.

Otvoreno pismo odgovornima u Kantonu i Gradu

Prije samo dva dana, u ulici Kranjčevićeva u sarajevskom naselju Marijin Dvor, dogodila se pucnjava u kojoj su povrijeđene dvije osobe - sve nakon tučnjave pod još nepoznatim okolnostima.

Još uvijek nismo zaboravili ni pucnjavu i teško ranjavanje ispred zgrade Elektroprivrede u Sarajevu. Desilo se to u četvrtak, a ranjeni Fejsal Hrustanović je i dalje u teškom zdravstvenom stanju.

Tri pucnjave, nekoliko ranjavanja i jedno ubistvo - sve u pet dana. U nastavku pogledajte kratku hronologiju - posljednjih pet dana u Sarajevu. Neka ne bude više.

- četvrtak:

Pucnjava u Elektroprivredi: Ranjen je Fejsal Hrustanović (FOTO)

- subota

Pucnjava u Sarajevu

- ponedjeljak

Jedna osoba smrtno stradala u pucnjavi na Mojmilu


(Radiosarajevo)
Opširnije
Sarajevo: Ubijen Adnan Salčin, sin ratnog heroja Ramiza Salčina!



SARAJEVO - Oko 16 sati u sarajevskom naselju Mojmilo dogodila se pucnjava u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, potvrđeno je novinskoj agenciji Patria u Operativnom centru MUP-a Kantona Sarajevo.

Kako javlja reporter Patrie s lica mjesta ubijen je Adnan Salčin, sin ratnog heroja Ramiza Salčina, a ubistvo se dogodilo u blizini SOS Dječijeg sela.

-Radi se o mladiću A.S. (1989. godište). Dojavu o pucnjavi na Mojmilu dobili smo u 16:08 od građana koji su čuli dva pucnja, kazao je Irfan Nefić, portparol MUP-a KS.

Za sada policija ne raspolaže informacijama da li je bio jedan ili više napadača. Uviđajem rukovodi dežurna tužiteljica Kantonalno tužilaštva Sarajevo.

Na licu mjesta je veliki broj policije i ekipa Hitne pomoći. Također, okupio se i veliki broj Adnanovih prijatelja, ali i građana.

Među njima je sva u šoku i djevojka ubijenog mladića. Kazala nam je da su joj građani rekli kako su vidjeli da je pored njegovog auta stao drugi iz kojeg su pucali. U tom autu koje se velikom brzinom udaljilo s mjesta ubistva navodno je prema riječima očevidaca bilo više osoba.

Automobil u kojem je ubijen Salčin ima italijanske registarske oznake.


(vijesti)
Opširnije
1.3.15
Dan nezavosnosti: Jedna si jedina!



Praznik koji se obilježava u samo jednom entitetu, datum kojeg ne slave pripadnici jednog konstitutivnog naroda u BIH i danas uzrokuje javne debate i neslaganja.

Ipak, svima kojima Bosna i Hercegovina predstavlja jedinu domovinu, njezin Dan nezavisnosti BiH mnogo znači. Ovaj praznik se slavi u znak referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine,

Neka nam je sretno!

Milorad Dodik: Nijedan zajednički praznik koji slave tri naroda u BiH nije ni moguć

Dvadeset i tri godine nakon historijskog događaja, koji je Bosni i Hercegovini donio nezavisnost, reafirmaciju, a potom i rat i stradanja, mi živimo u miru, ali nacionalno pitanje i dalje se nameće kao tema boj jedan, adut koji se izvlači iz rukava kada god treba pronaći opravdanje za nefunkcioniranje države, izostanak dogovora i suradnje.

Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine treba posmatrati u širem kontekstu urušavanja socijalističke Jugoslavije, proglašenja nezavisnosti Hrvatske i Slovenije, te rata koji je već uveliko trajao u Hrvatskoj.

Skupština Savezne republike Bosne i Hercegovine je 15. oktobra 1991. godine usvojila dokument pod nazivom Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Akt je usvojen, ali srpski poslanici, okupljeni uglavnom oko SDS-a Radovana Karadžića, bojkotirali su ovaj dokument, žestoko se protiveći neovisnosti Bosne i Hercegovine.

Upravo je tada Karadžić, danas optuženik Haaškog tribunala, izrekao svoju čuvenu prijetnju: Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje.




Istog dana održan je sastanak poslanika Karadžićevog SDS-a, gdje je odlučeno da se osnuje Skupština srpskog naroda u BiH, čiji je simbolički i pravni nasljednik današnja Narodna skupština Republike Srpske.

Ovo tijelo odlučuje organizirati plebiscit srpskog naroda o ostanku u saveznoj državi Jugoslaviji, pozivajući se na pravo naroda na samoopredjeljenje. Plebiscit je održan 9. i 10. novembra, a velikom je većinom odlučeno da Srbi hoće ostati živjeti u Jugoslaviji.

Skupština srpskog naroda dva mjeseca kasnije, 9. januara, usvaja Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, čime se formalno krenulo u separatističke procese unutar Bosne i Hercegovine.

U međuvremenu Skupština SR BiH, na preporuku Arbitražne komisije Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, raspisuje referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji je održan 29. februara i 1. marta.

Referendum je održan na cijelom teritoriju BiH, ali bosanski Srbi uglavnom su ga bojkotirali, što je i danas činjenica koja izaziva mnoga sporenja o karakteru nezavisnosti BiH. Na referendum je izašlo 63.7 posto građana BiH, a 92.7 posto onih koji su izašli glasali su za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu.

Kratki uvod u rat

Već drugog dana referenduma počinju oružani neredi, naročito u Sarajevu, paravojne formacije SDS-a organiziraju barikade. Istog dana je u Sarajevu ubijen srpski svat Nikola Gardović, što neki danas nastoje protumačiti kao okidač za početak rata.

Mjesec dana kasnije, 6. aprila, Sjedinjene Američke Države i Evropska zajednica (danas EU) priznaju i formalno nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Ovaj se datum zvanično u Federaciji BiH smatra početkom rata, jer su upravo s početkom aprila počeli značajniji sukobi i ratna dejstva.

Potom slijedi četverogodišnji rat, kojeg su pratili krvavi zločini, etnička čišćenja, masovna ubistva, genocid u Srebrenici, odlazak stotina hiljada ljudi, razaranje privrede i društva uopće.

Rat je okončan Daytonskim mirovnim sporazumom, prema kojem je zemlja i danas ustrojena, a čiju dvadesetogodišnicu obilježavamo u novembru ove godine.



(Radiosarajevo)
Opširnije
27.2.15
Pinkove Zvezde - Emisija 25 - Cela Emisija





Muzičko takmičenje “Pinkove zvezde” emituje se na televiziji “Pink”, subotom od 21:00. Mnogobrojni mladi ljudi, koji su se prijavili su se za ovaj šou, pokazaće svoj talenat, a njih će ocenjivati petočlani žiri koji čine Ceca Ražnatović, Miroslav Ilić, Haris Džinović, Bora Đorđević i Marina Tucaković.

Opširnije